Osmog septembra 2013. umro je crnogorski naučnik Radoslav Rotković, jedan od najvećih čuvara samobitnosti i identiteta Crnogoraca, koje smo ikada imali.
Bio je vrstan filolog, istoričar, književnik, član Leksikografskog zavoda Crne Gore, akademik DANU, prvi urednik TV Titograd.
Cio svoj život je posvetio afirmaciji crnogorskog naroda i države i to je kao malo ko kod Crnogoraca radio na častan, odgovoran i uspješan način.
Crnogorski pokret predlaže Glavnom gradu Podgorici i Dukljanskoj Akademiji da pokrene inicijativu da mu se, kao prvom uredniku TV Titograd, ispred zgrade RTCG, postavi spomen bista.
Rotković je rođen 1928. u selu Mojdež u Herceg Novom. Gimnaziju je završio u Kotoru. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu. Doktorirao 1979. na Zagrebačkom sveučilištu.
Bio je direktor Odjeljenja za društvene nauke Leksikografskog zavoda Crne Gore, do njegovog ukidanja 1990. U periodu 1992. - 1998. bio poslanik LSCG u crnogorskom parlamentu. Dobitnik je 2010. Trinaestojulske nagrade, najvećeg crnogorskog nacionalnog prizanja, te drugih brojnih nagrada. Bio je član DANU, član uredništva i saradnik časopisa Lingua Montenegrina, kao i drugih naučnih publikacija.
Iza sebe je ostavio veliki broj djela, među kojima i Crnogorsko književno nasljeđe (1976); Pregled crnogorske književnosti od najstarijih vremena do 1918. godine (1979); Tragajući za Ljubišom (1982); Sazdanje Cetinja, izvori i legende (1984); Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori (skupa sa Sretenom Perovićem, 1987.); Odakle su došli preci Crnogoraca (1995); Kratka iliustrovana istorija crnogorskog naroda (1996); Crna Gora i Dušanovo carstvo (1997); Kraljevina Vojislavljevića, zbornik izvora i legendi (1999); Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja (2000); Bitka na Vučjem dolu (2000); Velika zavjera protiv Crne Gore (2001); Ilustrovana istorija crnogorskog naroda (prerađena izdanja, 2005. i 2006); Storia del Montenegro (na talijanskom jeziku); Jezikoslovne studije (2010).