O turbetima u Crnoj Gori – Bajro Agović

Autor: Bajro Agović Svaka civilizacija ostavljala je iza sebe tragove svoje kulture – u materijalima trajne vrijednosti, kamenu, pečenoj glini, metalu, pisanim spomenicima i dr. Nas, u ovom radu, posebno zanima epigrafika, koja, kao što se zna, ispituje, proučava i dešifruje natpise, napise i zapise. Riječ je o spomenicima dragocjene vrijednosti za proučavanje vremena, društvenih odnosa, života i prilika u kojima su nastajali. Prvi pomen epigrafskog materijala sa islamskih spomenika na orijentalnim jezicima kod nas, a i šire, nalazimo kod poznatog putopisca Evlije Čelebije, koji je, prolazeći kroz naše krajeve, (1660-1664) u svoj putopis uvrstio i neke natpise sa značajnijih spomenika. Vrijednost Evlijinih zabilježaka je danas tim veća što su mnogi spomenici već davno nestali i, nažalost, jedino sačuvani u hronici ovog putopisca. Zato je i neophodno epigrafiku na našim prostorima sveobuhvatno istražiti, baciti svjetlost kroz tokove istorije i bar donekle osvijetliti značajan broj kulturno-istorijskih spomenika koji imaju izuzetnu vrijednost dokumenta zanimljivog za razne oblasti duhovne i materijalne kulture -od filologije i istorije do arhitekture. Želja nam je da ovim radom, čitaocu približimo kulturne vrijednosti jednog vremena-iskazane kroz epitafe “upisane” na džamijama i drugim objektima, turbetima, ćuprijama, kulama, mezarima, česmama i drugim javnim objektima. Po ovim objektima materijalne kulture može se razaznati i redosljed nastajanja pojedinih naselja, mahala, ili regiona. Većim dijelom, spomenici na koje se islamska epigrafika odnosi, nijesu do danas obrađeni, ili je to učinjeno djelimično. To je i razlog vise, da in, bar u najkraćim crtama “opišemo”. na linku ispod možete preuzeti kompletnu knjigu: O turbetima i sahat kulama u Crnoj Gori